Problem

Bosna i Hercegovina je poznata po svojoj prirodi; čiste rijeke, zapanjujuće šume i obilje faune i flore, ali u posljednjih nekoliko godina u bioraznolikosti su se dogodile neke promjene. Promjene i neravnoteže koje su se događale uzrokuje japanski dvornik(lat. Reynoutria japonica). Japanski dvornik invazivna je vrsta koja nanosi štetu putovima, kućama, ali najvažnije našim rijekama. Suhe stabljike japanskog dvornika jednako su problematične kao i svježe. Jednom kada se biljka osuši, njena stabljika nanosi štetu riječnim koritima, uzrokujući začepljenje. Pored toga, značajan problem na području bh. šuma jeste i njihovo krčenje uslijed osposobljavanja ogrijeva (drveta, peleta i sl.) Pelet je relativno nova i moderna metoda grijanja domova. Pelet je mnogo praktičniji za upotrebu od drva za ogrjev i njegova popularnost je rasla. Naravno da su ga mnoge pilane počele proizvoditi, ali to je nažalost značilo da se sirovina troši i koristi mnogo više nego prije. Kako bi se degradacija šume radi proizvodnje peleta spriječila, Japanski dvornik može biti iskorišten u pozitivne svrhe.

Ideja/Rješenje

Japanski dvornik (lat. Reynoutria japonica) predstavlja veliku opasnost za naše živote, a toga nisu mnogi svjesni. Kao invazivne špice, ova biljka uništava obale naših rijeka, probija se putevima, u nekim nesretnim situacijama, čak i zgradama. Dosadašnjim istraživanjem smo došli do zaključka da se ovakva biljka može pronaći na području Unsko-sanskog kantona, Tuzlanskog kantona, te srednje Bosne. Naš tim od 3 osobe ( Alić Merjem, Ćehić Lejla i Džejlana Harbaš )se zainteresirao za tog „lošeg“ momka, napravili smo eksperiment sa kondomiranim tlom i naš loš momak se pokazao kao hiperakumulator. Ovo nam je bio vodeći korak da ga pokušamo iskoristiti kao biomasu. Proces izrade peleta nije bio lak, ali kada su stigli rezultati, isplatilo se. Sa ovom idejom izrade peleta iz Japanskog dvornika spasit će se naša šuma. Naši rezultati bili su vrlo pozitivni i shvatili smo da pelet sa 30% Japanskog dvornika ima dobru moć izgaranja i što je najvažnije to je nula otpada. Sa ekonomske strane ovaj procenat iznosi Japanski dvornik mogao bi uštedjeti do 179.361 KM godišnje. Ovaj je izračun dobijen proporcijom u kojoj je korištena cijena za 100% pelet koji kupuju pilane, a koji se dobija od drvene sirovine, (84,41 KM), a rezultat se dobio ako se od početne cijene uzme 30% (59,787 KM). Zaključno, želimo predstaviti japanski dvornik, prilično s njegovim pozitivnim i negativnim svojstvima. Dokazom ovog peleta proširiće se horizonti proizvođača peleta, bit će im jeftina alternativa i drva će duže ostati sa zdravim drvećem. Važno je naglasiti da će proces pravljenja peleta trajati duže ako se obavi početkom ljeta. Kasno ljeto i rana jesen su savršeni za branje i proces sušenja će biti kraći, jer to je razdoblje u kojem Japanski dvornik gubi vodu i sokove. Detaljnije o procesu i o našem istraživanju možete vidjeti u dodatnim fajlovima koji opisuju ideju.

Resursi

U smislu sprovođenja peleta potrebna nam je podrška od lokalnih pilana i/ili proizvođača peleta s ciljem povezivanja naše ideje s realizacijom iste, te mlinovi potrebni za obradu biljke. Potrebni su nam naravno i ljudski resursi zbog branja i obrade Japanskog dvornika.

Ciljne skupine

Spašavanje naših šuma i čišćenje naše zajednice ide u korist svima. Opće je poznato da stablo apsorbira ugljični dioksid, te time smanjuje efekat staklenika, stvarajući manje zagađen, održiviji svijet za buduće generacije. Mi ne želimo oduzimati stanište životinjama, već težimo ka sveobuhvatnom poboljšanju zajednice.

Partneri

Partneri su nam proizvođači peleta ili pilane u prethodno spomenutim mjestima gdje se biljka može pronaći, te organizacije koje podržavaju spriječavanje šuma, ekološke organizacije itd.

Finansijski okvir

S obzirom da je na nama samo da obezbijedimo našu biljku, te istu proslijedimo u pilane, trebalo bi se izvršiti plaćanje radne snage, te obezbijediti mašine za drobljenje drva, koje u prosjeku koštaju do 2500KM.