Problem

Danas u Bosni i Hercegovini, ali takodjer u cijelom svijetu sve vise pozara nastaju tokom proljeca a i ljeti. Ovi pozari nastaju ne samo ljudskom greskom vec isto zbog suhog zraka i klimatskih promjena. Ovi pozari su stetni za ljude koji zive blizu suma, a i za vatrogasce koji se trebaju sa njima da bore neadekvatnom tehnologijom. U vecim gradovima, u jesen i zimi su sve veci problemi zbog stetnog zraka. Klimatske promjene i ne paznja ljudi na prirodu stvaraju probleme koje tjeraju ljude da traze druga mjesta za zivot ili da se bori sa problemima sto nam svima mogu biti stetni ne samo za prirodu vec i za zdravlje. Zadnji, a najveci problem je mozda koliko se hrane mora bacati zato sto je bilo u dodiru sa hranom sto je pocela da truhne ili ljudskom ne paznjom. Svi ovi problemi uzrokuju da stanje u prirodi se pogorsava i tako isto nas nacin zivota.

Ideja/Rješenje

Danasnja tehnologija nam daje mogucnost da koristimo skoro sva ljudska “cula” kao sto su vid, dodir, i sluh, a jedan od najvaznijih sa kojim se tehnologija jos bori da napravi korak jeste “culo” mirisa. Mi predlazemo tehnologiju koja se zove eNos ili detaljnije, Multipurpose Odor Sensing System (MOSS). Tehnologija bi se sastajala od softvera i hardvera. Softver bi pomogao da nadjemo hemikalije koje se spajaju sa nasim “sensor matrixom” i tako mogu taj signal pretvoriti u elektricni ili opticki signal koji be se mogao dalje poslati na racunar ili stanicu koja skuplja podatke. Machine learning tehnologija bi mogla pomoci u ovoj borbi. Sa hardver strane razvio bi se sensor matrix koji je specifican na odredjene hemikalije i koji bi se mogao vise puta koristiti ili tj. sam cistiti kada bi se napunio sa raznim hemikalijama. Ova tehnologija bi omogucila da se pozari u sumama ranije detektuju tako sto bi hemikalije kao sto su ugljen-dioksid, metan, i azot oksid, prve otkrile. Senzori postavljeni po sumama bi pomogli da ove hemikaljije tj. molekule se detektuju i posalju informacije putem internetske mreze ako je vrijednosti presla neki odredjeni nivo. Tako bi se mogao ranije kontrolisati pozar i sprecavati veca steta po sumama Bosne i Hercegovine. Drugi slucaj bi pomogao da svaki frizider i samoposluga moze da ranije detektuje kada ce hrana da se pokvari pa da bi se mogla ranije prodati tj. da se snizi cijena kako bi je ljudi mogli kupili i izbjeci da se hrana ne bi bacala. Uspjesno primjenje ideje bi pokazale svijetu da je Bosna i Hercegovina jedan od lidera kada se tice nova tehnologija i da ovaj eNos bi se svuda mogao koristiti. Razni naucnici i istrazivaci su vec potvrdili odredjene hemikalije koje se ranije stvaraju u pozarima, koje su stetne tokom zime u velikim gradovima, i koje se pojava kada se hrana pocinje da kvari. Promjene koje bi donjele nove tehnologije su da se mnogo manje vatrogasci bori protiv veliki pozara, ali da trebaju ostati oprezni kao danas. eNos tj MOSS bi doprinjeo da zaštitimo nasu prirodu i u isto vrijeme ostavimo zdravu prirodu nasoj omladini.

Resursi

Financijski resursi bi uglavnom trebali da pokriju ljudske troskove koje rade na ovoj ideji, elektronici i cloud softveru koja bi trebala da pomogne da se ovaj ideja realizuje. Radilo bi se skupa sa sumarima, poljoprivrednicima i isto sa ljudima u samoposlugama da naucimo gdje je najbolje postaviti senzore. Testiranje bi trajalo oko 2-3 mjeseca gdje bi se vidjela je li postoji mogucnost uspjeha ove tehnologije. U raznim Makerspace-ima u Bosni i Hercegovini bi mogli praviti senzore uz pomoc ucenika i studenata da se oni isto povezu u ovoj projekat i pomognu da se ova ideja realizuje.

Ciljne skupine

Zivot svake osobe bi se trebao kao rezultat ovoga projekta popraviti. Pomogli bi najvise vatrogascima da ranije otkriju gdje je pozar i isto da se pomogne ljudima koji nemaju dovoljno da kupe hrane tako sto bi smanjene cijene bile na hrani koja je pocela da meksa. Povezivanjem omladine u ovaj projekat pravili bi infrastrukturu da se nasa djeca bavi vise tehnologijama i idejama buducnosti i tako pomogli da i oni svoje ideje i biznise stvaraju u Bosni i Hercegovini.

Partneri

Najbitnije jeste da medijske kuce ovaj projekat podrze tako da bi sto vise ljudi moglo da nauci o ovom projektu i idejama. Sto se vise ljudi ukluci u projekat, vise moze da se rijesi. Razvoj novih tehnologija i softvera bi se napravio na bazi “open source” da svako u Bosni i Hercegovini moze da ih koristi. Lanci samoposluga kao sto su Bingo, Amko i Hose bi trebali da podrze ovaj projekat posto oni bi isto imali koristi od ovi senzora i zajednicke tehnologije. Sumari i udruzenja planinara bi trebali da pomogne da se nase sume sire i da ostanu zdravu kao sto jesu danas.

Finansijski okvir

Financijski bi projekat trebao da kosta u pocetnoj vazi oko 75,000-150,000 KM da bi se moglo osigurati da svi radnici, kampanja i senzori koji su bitni za beta testiranje ideje. Za ostatka projekta bi se moglo finansirati tako sto bi trzni centri i samoposluge svoj dio platili za senzore. Drzava bi trebala da pomogne financijski radi gradjana i prirode koja bi pomogla vatrogascima koji se bore sa opremom.